google.com, pub-6156506978681103, DIRECT, f08c47fec0942fa0
top of page

Dijete u dobi od treće do četvrte godine

​

​

RAZVOJNE KARAKTERISTIKE

​

​

TJELESNI RAST I RAZVOJ 

​

​

- kosti lica poprimaju izraz karakterističan za dijete (nije više beba)

- srce i pluća imaju veći obujam, dublje dišu

- ovladalo je fiziloškim potrebama

RAZVOJNI KONTEKST (UVJETI I POTICAJI)

- jedu gotovo svu hranu kao i odrasli

- raspored sna i aktivnosti sada je individualan

- potrebni su redoviti liječnički pregledi

RAZVOJ MOTORIKE

​

  • sigurno hoda, skače, trči, preskače, vozi tricikl

  • gradi toranj od kocaka (više od osam)

  • niže velike kugle

  • otkopčava i zakopčava velike gumbe

  • može rezati dječjim škaricama, može držati olovku sa tri prsta

  • slika velikim kistom

  • crta krug i crte

  • potrebno mu je mnogo kretanja na otvorenom, igre s konopcem, loptom, obruči, tricikli

  • motoriku potiču sve igre čija pravila uključuju razne načine kretanja, te razne pokretne igre uz glazbu i pjevanje

  • voda i snijeg su osobito privlačni za dječje igre i gibanje (plivanje, sanjkanje, klizanje..)

  • prigode za uvježbavanje pokreta ruke, šake i prstiju - sve vrste olovaka, boja, pribora za slikanje, modeliranje, nizanje, rezanje,...

RAZVOJ SPOZNAJE

​

  • iznimno radoznalo, stalno nešto pita i traži objašnjenja

  • može razvrstati predmete prema uporabnoj sličnosti (npr.pribor za jelo)

  • usvaja pojmove za veličinu (veliko-malo, debelo-tanko) i oblik (okruglo)

  • broji mehanički uz pokazivanje dva do tri

  • pamćenje je više prepoznavanje nego dosjećanje

  • pamti slijed dnevnih rutina

  • aktivno isprobava dok rješava neki zadatak, te počinje objašnjavati postupke i pojave

  • podržavati djetetov široki raspon interesa unoseći u svakodnevne aktivnosti igre zapažnja (što nedostaje), brojanja (koliko ima), razvrstavanje (po boji, veličini, obliku, gumbi, kvačice, kamenčići), pogađanja (od čega je otisak na papiru, "kućice tko u tebi stanuje?"

  • ne prekidati dijete kad je jako zaokupljeno igrom jer tada ono maksimalno razvija svoje potencijale za zapaženje i učenje

  • poticati namjernu pažnju da dovrši neki zadatak, npr.slagalicu do kraja i tako doživi uspjeh svog pothvata

RAZVOJ GOVORA

​

  • razlikuje sve glasove materinjeg jezika, ali još ima poteškoća sa izgovorom pojedinih glasova

  • zna se predstaviti, prati govorom ono što radi, može govoriti o svojim doživljajima, potrebama, postavlja pitanja

  • razvoj govora često ne prati nagli misaoni napredak pa se događa da zamuckuje pri govoru

  • sluša pažljivo i dulje priče, samo priča i često miješa činjenice i maštu

  • dijete je spremno i za učenje jednostavnih riječi stranog jezika - za rječnika koji odrastaju u obitelji čiji se materinji jezik razlikuje od jezika okruženja u kojemu žive, ovo je doba kada se dijete može uključiti u društveno organizirane programe uz prisutnot majke ili odrasle osobe koja zna njegov materinji jezik

​

  • nije uputno ispravljati dječji izgovor ili požurkivati ga pri zamuckivanju

  • odgovarati na pitanja djeteta i poticati ga da samo govori dok se nešto zajednički radi

  • voli zagonetke i pitalice, pjesmice i brojalice u rimi, pogotovo ako se prate pokretom

  • lutka je sjajan poticaj za pričanje priča (može se napraviti vrlo jednostavno- od stare čarape), ima veliko značenje za razvoj - ne samo govora, već i za upoznavanje s osjećajima, razvoj društvenosti i moralnosti

  • pričanje priča i bajki razvija bogatstvo riječnika, interes za pisanu riječ- slikovnicu, potiče maštu i omogućuje emocionalno rasterećenje i ugodu

SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ

​

  • manje se plaši odvajanja, prihvaća kraća odvajanja kad mu se objasni razlog, raste strah od mraka, maski, izmišljenih bića

  • ljubomora je još izražena, jer se dijete bori za naklonost roditelja

  • početak učenja izražavanja emocija prema uzoru na odrasle osobe

  • razumije pojam o sebi, zna osnovne podatke i opisuje se

  • doživljava i pokazuje osjećaj uspjeha i neuspjeha - počeci samovrednovanja

  • počinje govoriti samom sebi kad usmjeruje svoje ponašanje (tako kontrolira početak radnji, ali se nije u stanju samo zaustaviti)

  • još je usmjereno na sebe pa su odnosi s drugom djecom kratkotrajni, obraćaju se jedni drugima spontano i često se sukobljuju

  • pokazuju razumijevanja za tuđa stanja i simpatije prema nekima

  • u igri je naglašena emocionalnost, zajednička igra postaje sve složenija

  • nikako ne ismijavati dijete koje se plaši: ono treba osjećaj sigurnosti iz kojeg će prevladati strah

  • potrebno mu je razumijevanje odraslih i njihovo strpljenje, preusmjeravanje pozornosti pri osjećaju ljutnje, ljubomore i inata

  • odrasli izgrađuju dječje samopoštovanje, uče ga samoprocjenjivanju i samopouzdanju kroz pozitivne poruke (potrebno mu je reći što dobro radi, u čemu.je vješto, što nam se kod njega sviđa)

  • kontrola emocija, tj.ponašanja koja iz njih prozlaze oVisi o postupcima odraslih jer dijete još nije misaono sposobno za samokontrolu, pohvaljivati poželjana ponašnja i preusmjeravati nepoželjna, nuditi rješenja koja uvažavaju emociju, ali uključuju kratko odlaganje ili druge načine izražavanja osjećaja

bottom of page